SABORSKO
Radi očuvanja trajne uspomene na hrvatske branitelje i civile – žrtve iz Domovinskog rata stradale u pojedinačnim ili masovnim pogubljenjima tijekom velikosrpske agresije , Republika Hrvatska, dostojno je, prepoznatljivim spomen-obilježjem, označila mjesta koja trajno svjedoče o žrtvi podnesenoj u Domovinskom ratu.
Golubica je ponos i tuga. Ponos jer su hrabro branili svoj dom i državu...tuga jer su dali ono najvrijednije što su imali - svoj život. Hrvatski branitelji, civili, još uvijek neidentificirane žrtve, nisu tek slagalica brojeva, za statistiku i usporedbe, oni su Ivan, Kata, Stjepan, Mara, Ante... Najmanje što možemo učiniti jest očuvati uspomenu na sve njih – da se ne zaboravi.
Posjetom ovom mjestu zakoračili ste u sudbinu čovjeka, zakoračili ste u potvrđenu istinu, postali ste dio povijesti koja se ne zaboravlja.
SPOMEN-OBILJEŽJE
„Ranjena golubica”
U općini Saborsko, 29. listopada 1999. otkriveno je zajedničko Spomen-obilježje žrtvama ekshumiranim iz dvije masovne i više pojedinačnih grobnica: - Masovna grobnica "Popov šanac" - 26./27. listopada 1995., ekshumirani su posmrtni ostaci 15 osoba. Od toga su identificirani posmrtni ostaci 14 osoba, dok su posmrtni ostaci 1 osobe još uvijek neidentificirani. - Masovna grobnica "Borik", 30. listopada 1995. ekshumirani su posmrtni ostaci 3 osobe, identificirani su posmrtni ostaci 3 osobe. Iz pojedinačnih grobnica ekshumirani su posmrtni ostaci večeg broja osoba, od kojih su Spomen-obilježjem obuhvačene 4 osobe.
Na Spomen-obilježju upisan je sljedeći tekst:
"U SPOMEN NA 22 HRVATSKA BRANITELJA I CIVILA POGUBLJENA 1991. GODINE U VELIKOSRPSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, HRVATSKI NAROD 1999."
Petar Bićanić
Masovna
13.10.1935.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Nikola Bićanić
Masovna
17.02.1928.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Ivica Dumenčić
Masovna
13.08.1972.
Lok. BORIK
12.11.1991.
Nikola Dumenčić
Masovna
24.04.1930.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Milan Matovina
Masovna
11.08.1940.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Marta Matovina
Pojedinačna
26.09.1918.
12.11.1991.
Slavica Matovina
Pojedinačna
09.04.1959.
12.11.1991.
Jure Vuković
Masovna
30.06.1930.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Petar Vuković
Masovna
11.07.1932.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Jure Vuković
Masovna
17.12.1929.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Joso Štrk
Masovna
19.01.1934.
Lok. BORIK
12.11.1991.
Milan Bićanić
Masovna
03.07.1927.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Ana Bićanić
Masovna
06.05.1924.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Darko Dumenčić
Masovna
09.03.1970.
Lok. BORIK
12.11.1991.
Kate Dumenčić
Masovna
02.08.1930.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Mate Matovina
Masovna
15.04.1895.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Kata Matovina
Pojedinačna
04.11.1922.
12.11.1991.
Kate Matovina
Pojedinačna
05.03.1920.
12.11.1991.
Ivan Vuković
Masovna
01.09.1931.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Jeka Vuković
Masovna
14.08.1930.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Mate Špehar
Masovna
29.05.1960.
Lok. POPOV ŠANAC
12.11.1991.
Općina Saborsko se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske i proteže na potezu od sedam kilometara duž puta Korenica-Ogulin, a tijekom Domovinskoga rata obilježilo ju je izrazito teško razdoblje u kojem je protjerano svo stanovništvo nesrpske narodnosti, počinjen niz zločina protiv čovječnosti s krajnjim ciljem – etničkoga čišćenja dijelova Republike Hrvatske od nesrpskoga stanovništva.
Tijekom niza rasprostranjenih i sistematskih napada usmjerenih ponajviše protiv civilnoga stanovništva Saborskoga, većina mještana se uspjela povući prije ulaska glavnine neprijateljskih snaga JNA i srpskih paravojnih postrojbi i to na područje Rakovice i Slunja, a manji dio je izbjegao prema Otočcu i Ogulinu.
Srpska okupacija Saborskoga trajala je od 12. studenoga 1991. do 5. kolovoza 1995. godine, uz prepoznatljivi obrazac zločina tijekom provedbe etničkoga čišćenja – masovne grobnice.
Uzevši u obzir kako su nadležna tijela Republike Hrvatske, a zahvaljujući svjedočenjima preživjelih mještana, raspolagala saznanjima o okolnostima provedbe etničkoga čišćenja Saborskoga od strane JNA i pridruženih joj paravojnih srpskih postrojbi, pronalazak masovnih grobnica u Saborskome bio je uvelike „pojednostavljen“.
Dakako, ekshumacija posmrtnih ostataka omogućena je tek provedbom VRO „Oluja“ i oslobađanjem dotad okupiranoga područja.
Na tom tragu, Županijski sud u Karlovcu povodom prijedloga Županijskoga državnoga odvjetništva u Karlovcu, 26. listopada 1995. godine donio je zapovijed za ekshumacijom posmrtnih ostataka žrtava usmrćenih od strane neprijateljskih formacija za vrijeme velikosrpske agresije na mjesto Saborsko 1991. godine.
Nakon prikupljenih i analiziranih svih dostupnih saznanja kako se u mjestu Saborsko nalazi više mjesta pojedinačnih i masovnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava hrvatske narodnosti usmrćenih za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, a posebno u vremenskom razdoblju napada na mjesto Saborsko, 26. listopada 1995. godine pristupilo se terenskim aktivnostima s ciljem točnoga pozicioniranja mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica.
U neposrednoj blizini Župnoga dvora i crkve Sv. Ivana Nepomuka tim za ekshumaciju sastavljen od tadašnje Komisije Vlade RH za zatočene i nestale (danas Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja), tadašnjega Odjela za poginule hrvatske vojnike Uprave za skrb Ministarstva obrane RH, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, ŽDO-a Karlovac i Policijske uprave Karlovačke, započeo je s provedbom
terenskih aktivnosti.
Samo mjesto masovne grobnice nalazilo se udolini s lijeve strane magistralne ceste Ogulin – Plaški – Saborsko. Na površini jame – prirodne škrape s vododerinom u potpunosti zatrpane zemljom, uočili su se tragovi laganoga slijeganja zemlje koji su ukazali na navoz zemlje.
Ekshumaciji se pristupilo ručnim iskopom te se na dubini na svega 0,60 m naišlo na posmrtne ostatke žrtava. Do završetka ekshumacije u trajanju od sedam sati ekshumirani su posmrtni ostaci ukupno 15 osoba od kojih je 14 do danas identificirano. Nakon dovršetka ekshumacije utvrđeno je kako je jama bila promjera 3.10m, dubine 2.70m, a od vrha do dna ljevkastoga oblika.
Sljedećega dana, 27. listopada 1995. godine nastavljena je provedba ekshumacije na području mjesta Saborsko. Mjesto za koje se pretpostavljalo kako se radi o masovnoj grobnici nalazilo se u šumskom predjelu „Borik“ u blizini mjesta Saborsko. U udolini šume, oko 200 m od samoga ruba šume gledano prema prvoj vidljivoj kući u mjestu Štrk došlo se do pretpostavljenoga mjesta grobnice.
Radilo se o humku dužine 5 m i širine oko 3 m s vidljivim navozom pijeska koji se koristi u građevinskim radovima. Iskopu se pristupilo ručno uklanjajući s površine slojeve pijeska te se na plitkoj dubini od tek 0.40 m došlo do posmrtnih ostataka, a prodiranjem u dubinu humka ekshumirani su posmrtni ostaci ukupno tri osobe. Završetkom ekshumacije utvrđeno je kako su parametri grobnice promjera 2.40 m, a dubine 1.50 m.
Istoga dana prišlo se i ekshumaciji pojedinačnih grobnica u mjestu Saborsko pa su tako u zaseoku Biljevina u nizu razrušenih kuća i zgarišta pronađeni posmrtni ostaci još šest osoba, žitelja Saborskoga. Sveukupno od listopada 1995. pa do rujna 2001. godine iz pojedinačnih grobnica ekshumirano je 12 osoba.
Pregled i obdukcija posmrtnih ostataka, a radi utvrđivanja identiteta te uzroka smrti provedena je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu. Pri tome utvrđeno je kako su u masovnoj grobnici Popov Šanac ekshumirani posmrtni ostaci 11 muških i tri ženske osobe prosječne dobi od 67 godina dok je jedna osoba ostala neidentificirana do danas. U masovnoj grobnici Borik pronađeni su posmrtni ostaci tri muške osobe, prosječne dobi od 33 godine. Posmrtni ostaci žrtava identificirani su primjenom klasične sudsko-medicinske metode odnosno prepoznavanjem određenih osobnih obilježja od strane članova obitelji, uzevši u obzir kako su identifikacije metodom analize DNK, koja pruža mogućnost utvrđivanja 99.99% točnoga identiteta, tada su bile tek u povojima primjene.
Istražnim je postupkom utvrđeno kako su sve osobe ekshumirane iz dvije masovne grobnice usmrćene upravo na dan okupacije Saborskoga 12. studenoga 1991. godine, a nakon čega je naređeno pokapanje žrtava što je moguće bliže mjestu na kome su ubijene, zajedno sa svim predmetima koje su imale na sebi. Težina zločina nesumnjivo je uvećana činjenicom kako se uglavnom radilo o civilima starije životne dobi, stradalih na svojim ognjištima.
Ukupno gledajući, od 1995. godine do danas, Uprava za zatočene i nestale provela je ekshumacije posmrtnih ostataka 30 mještana Saborskoga pronađenih u 2 masovne i 12 pojedinačnih grobnica.
Izvor: dr.sc. Ana Filko,
Ministarstvo hrvatskih branitelja
POPOV ŠANAC I BORIK – MASOVNE GROBNICE NA PODRUČJU SABORSKOGA
.png){kind=logo}
Mogući načini dojave informacija Upravi za zatočene i nestale