Zločin u Novom Selu Glinskom, listopad 1991.

​

Sredinom 1991. godine pripadnici Teritorijalne obrane i srpskih paravojnih jedinica počeli su upadati u većinski hrvatska sela glinskoga kraja. Ubijani su i civili i ratni zarobljenici, te se provodilo kampanju rušenja i spaljivanja civilnih objekata te protjerivanja preživjelog nesrpskog stanovništva. U listopadu 1991. svirepim zločinom pobunjenih Srba dovršeno je etničko čišćenje Novog Sela Glinskog.

​

Mjesto je to koje se nalazi u neposrednoj blizini Gline. U ljeto 1991. godine, u glinskom kraju počinju sve učestaliji sukobi hrvatskog stanovništva sa srpskim koje je ojačano vojnom zaštitom JNA. Kako je glinski kraj postao sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine, tako se počela provoditi surova nacionalna politika homogeniziranja i čišćenja banovinskog kraja. Novo Selo Glinsko bilo je naseljeno hrvatskim stanovništvom pa se direktno našlo na udaru svojih srpskih „komšija“ iz sela Brnjeuško i Majskih Poljana.

​

Većina civilnog pučanstva Novo Selo Glinsko napustila je 2. listopada pridruživši se masovnom zbjegu Hrvata prema Kupi. Već idućeg dana uslijedio je prvi krvavi pohod. Tog 3. listopada u selo su ušle jedinice domaćih pobunjenika okupljenih u Teritorijalnu obranu Petrinja i Teritorijalnu obranu Glina. U TO Petrinja su uglavnom bili vojni obveznici srpske nacionalnosti iz sela Luščani i Banski Grabovac. Oni su se pri napadu kretali iz pravca Luščana. Prvi bataljon TO Glina bio je popunjen vojnicima srpske nacionalnosti iz Gline i Brnjeuške, a oni su u selo ušli iz pravca ceste Glina – Petrinja. U svome selu, na kućnom pragu, tog dana ubijeno je desetak osoba.

​

U selu je nakon toga ostalo živjeti još dvadesetak civila u strahu koji se pokazao opravdanim. Niti dva tjedna kasnije u selo je iz pravca Luščana ušla teroristička skupina “Kamijev vod smrti” naoružana automatskim oružjem, obučena u maskirne uniforme s čarapom na glavama. Skupina je imala vodiča, Milu Paspalja zvanog Baćo iz Majskih Poljana. Vođa skupine bio je nekadašnji pripadnik JNA Duško Malović. Muškarce su odmah odvojili i strijeljali, a žene i djecu zatvorili su u podrum doma i na njih ispalili zolju. Najmlađa žrtva bila je petnaestogodišnjakinja Katica Šimanović koja je ostala s bakom i djedom u selu. U dva spomenuta ubilačka pohoda ubijeno je 33-oje Hrvata, a posmrtni ostaci njih 24-ero još uvijek nisu pronađeni.

Nesretne mještane, mahom starije ljude, istjerali su iz kuća i okupili u središtu mjesta. Odvojili su muškarce, a žene zatvorili u drvenu kuću na koju je, srpski terorist Bogdan Jednak, ispalio hitac iz raketnog bacača M-80, poznatijeg kao “zolja”. Kuća se zapalila i sve žene koje su bile u njoj su stradale.

​