PETRINJA - Polje Marinka
Radi očuvanja trajne uspomene na hrvatske branitelje i civile – žrtve iz Domovinskog rata stradale u pojedinačnim ili masovnim pogubljenjima tijekom velikosrpske agresije , Republika Hrvatska, dostojno je, prepoznatljivim spomen-obilježjem, označila mjesta koja trajno svjedoče o žrtvi podnesenoj u Domovinskom ratu.
Golubica je ponos i tuga. Ponos jer su hrabro branili svoj dom i državu...tuga jer su dali ono najvrijednije što su imali - svoj život. Hrvatski branitelji, civili, još uvijek neidentificirane žrtve, nisu tek slagalica brojeva, za statistiku i usporedbe, oni su Ivan, Kata, Stjepan, Mara, Ante... Najmanje što možemo učiniti jest očuvati uspomenu na sve njih – da se ne zaboravi.
Posjetom ovom mjestu zakoračili ste u sudbinu čovjeka, zakoračili ste u potvrđenu istinu, postali ste dio povijesti koja se ne zaboravlja.
Spomen-obilježje
„Ranjena golubica”
Masovna grobnica
Masovna grobnica na području polja Marinka, Grad Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, otkrivena je 12. listopada 1995. godine.
Tom prilikom, iz masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 22 žrtava iz Domovinskog rata, od kojih su završno identificirani posmrtni ostaci 21 osoba, dok se jedna osoba vodi neidentificiranom.
Na spomen-obilježju postavljenom na mjestu masovne grobnice Marinka postavljenom 1999. godine navodi se sa sljedećim tekstom:
"U SPOMEN NA 22 HRVATSKA BRANITELJA I CIVILA POGUBLJENA U RUJNU 1991. GODINE U VELIKOSRPSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, HRVATSKI NAROD, STUDENI 1999."
Petrinja 1991. godine
Srpski zločini na području Petrinje
Padom Petrinje Srbija je zaokružila svoja osvajanja na području Banovine sve do Kupe.
Glinu, Topusko i Hrvatsku Kostajnicu velikosrbi već su prije osvojili i pridružili svojoj paradržavi. Stabiliziranjem tih osvojenih područja, ostvarili su si strateško zaleđe i uvjete za daljnje pokušaje osvajanja Hrvatske prema sjeveru, jugu i zapadu. Uskoro je uslijedio napad na Karlovac kao dio sveopćeg napada na Hrvatsku početkom listopada 1991.
Nakon što su zauzeli grad, velikosrbi su ubili veliki broj civila i tim se civilima izgubio svaki trag. Osim civila, zločine su počinili i nad zarobljenim vojnicima. Mjesta pokolja bila su i u Petrinji i u okolnim selima. U mjesecima koji su uslijedili ubili su više od 250 civila (samo u studenome 1991. stotinjak), mahom starije dobi, ali i djece u dobi od 10 do 13 godina.
Neki su pronađeni brutalno ubijeni, obezglavljeni, kao što je to slučaj sa jednim tijelom u Graberju, desetak kilometara od Petrinje. Iskopavanjima poslije rata nađene su masovne grobnice kod Petrinje, jedna na petrinjskom groblju. Preko ljudskih posmrtnih ostataka prebačeni su strvine domaćih životinja, krava, pasa, mačaka, a jer nitko od povratnika nije znao da se tu nalazi masovna grobnica, lokalitet je proteklih godina služio kao smetlište.
UBIJENI, EKSHUMIRANI, IDENTIFICIRANI
Stevan Banjanac
Rođen 15. travnja 1941. godine. Sin Pavla i Mare. Bio je oženjen Ljubicom, otac jednog djeteta kćeri Mirjane.
Živio je u Petrinji. Poginuo je u Petrinji krajem mjeseca rujna 1991. godine u dvorištu obiteljske kuće.
Ubili su ga nepoznati pripadnici srpskih paravojnih formacija. Zajedno s njim poginula je i Zorka Đurasinović.
Ekshumiran je 12. listopada 1995. godine u Petrinji na Marinki te identificiran. Civilna žrtva rata.
Josip Crnolatac
Rođen 3. travnja 1920. godine u mjestu Baturi kraj Gline. Sin Tome i Mare.
Živio je u Petrinji. Nestao je nakon srpske okupacije Petrinje 21. rujna 1991. godine. Ubijen u Petrinji.
Ekshumiran je Marinki 1995. godine. Tijelo je na identifikaciji u Zagrebu (podatak iz "Petrinjskog žrtvoslova", 2013. g.).
Nikola Dražetić
Rođen 26. rujna 1945. godine u Simiću kraj Petrinje. Sin Antuna i Kate rođene Vučak.
Radio je kao kooperant Mesne industrije "Gavrilović".
U Odred narodne zaštite Petrinja pristupio je 7. kolovoza 1991. godine, a zatim se nalazio u postrojbama ZNG-a Petrinja.
Za vrijeme srpskog napada na Petrinju, 21. rujna 1991. godine, zarobili su ga pripadnici srpskih paravojnih formacija i vojnici tzv JNA.
Ubijen je kao zarobljenik u Petrinji 26. rujna 1991. godine u dvorištu svoje sestre Katice Miheličnik. Ekshumiran je u studenome 1995. godine u Petrinji na području Marinke.
Pokopan je u Gorama kraj Petrinje 5. prosinca 1995. godine.
Siniša Đurkin
Rođen 29. svibnja 1969. godine u Zagrebu. Sin Franje i Štefanije. Nije bio oženjen.
Bio je pripadnik 1. gardijske brigade.
Nestao je u Petrinji 21. rujna 1991. godine.
Ekshumiran je na Marinki 12. listopada 1995. godine te kasnije identificiran.
Pokopan je na mjesnom groblju u Gornjem Vrapču (Zagreb), 27. listopada 1995. godine.
Zorka Đurasinović
Rođena 2. kolovoza 1934. godine u Gvozdanskom (kraj Dvora na Uni). Kći Nikole.
Majka dviju kćeri, Rade i Milje.
Ubijena je u dvorištu obiteljske kuće krajem rujna 1991. godine od strane pripadnika srpskih paravojnih formacija. Zajedno s njom ubijen je i Stevan Banjanac.
Ekshumirana je 12. listopada 1995. godine na Marinki u Petrinji te indentificirana.
Civilna žrtva rata.
Anto Gajić
Rođen 6. svibnja 1952. godine. Sin Andrije i Omerke. Civilna žrtva. Živio je u Petrinji.
Ekshumiran je 12. listopada 1995. godine na Marinki te identificiran.
NAPOMENA: U nekim izvorima se navodi datum rođenja 25. svibanj 1932. godine
Josip Golubović
Rođen 3. kolovoza 1943. godine u Strašniku kraj Petrinje. Sin Ivana i Mare rođene Palaić.
Radio je 27 godina u Mesnoj industriji "Gavrilović" u Petrinji.
U postrojbe HV-a uključio se 5. kolovoza 1991. godine. Kao hrvatskog vojnika zarobili su ga srpski pobunjenici i vojnici tzv. JNA. Strijeljan je kao zarobljenik u Petrinji kraj Marinke na području tadašnje Vojarne "Vasilj Gaćeša" 21. rujna 1991. godine.
Ekshumacija je obavljena na području Marinke 13. rujna 1995. godine. Identifikacija je obavljena u Zagrebu 21. rujna 1996. godine.
Pokopan je u Petrinji 30. rujna 1996. godine.
Josip Iskrić
Rođen 18. ožujka 1936. godine u Velikoj Vranovini kraj Topuskog. Sin Nikole i Milke.
Živio je u Petrinji, bio je oženjen Terezom, djevojački Putrić. Otac dvoje djece, sina Milana (Miše) i kćeri Ankice udane Vujanović koja je ubijena zajedno s njim.
Ubijeni su u Petrinji u dvorištu svoje kuće 23. rujna 1991. godine.
Zakopan je u masovnoj grobnici na Marinki.
Poslije oslobođenja Petrinje ekshumiran je, identificiran i pokopan u Petrinji na groblju Sv. Benedikta.
NAPOMENA:
Supruga Tereza Iskrić ubijena je istovremeno sa suprugom Josipom i kćeri Ankicom.
Postoji pisana izjava o tome kako su pronađena tijela Josipa i Tereze Iskrić te njihove kćeri Ankice - ... " Dok smo bili u Petrinji, vodili su nas u tzv. akciju sakupljanja leševa. Ubijene Hrvate po gradu trpali smo u kamion koji ih je odvozio u krug vojarne na tzv. "Ekonomiju", gdje su bagerom iskopali jamu veličine 5x5 metara i u nju ih zatrpavali ... Prva tijela pokupili smo na putu prema "Vili Gavrilović" u dvorištu obitelji Iskrić. Od zeta pokojnog Iskrića (Srbina) saznali smo da je riječ o njegovoj supruzi i njenim roditeljima. Tijela su bila u stanju raspadanja te smo ih morali staviti u šatorska krila, a onda u željezno korito za šurenje svinja."
Rudolf Kišur
Rođen 5. travnja 1940. godine u mjestu Vedro Polje. Živio je u Petrinji.
Ubijen je u Petrinji 24. rujna 1991. godine.
Ekshumiran je na Marinki te identificiran i pokopan.
NAPOMENA: U Iskazu stoji da je tijelo pronađeno u njegovoj kući u dnevnoj sobi, a pokraj njega bila je sjekira.
![anton kolarić[8].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_129657c43dcb403fb96bbe6fcf9a5485~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/anton%20kolari%C4%87%5B8%5D.png)
Anton (Antun) Kolarić
Rođen 1. siječnja 1926. godine u Petrinji. Ime oca Pero. Po zanimanju je bio mesar i živio je u Petrinji.
Nestao je nakon pada Petrinje 21. rujna 1991. godine. Pronađen je mrtav kraj Kožare u Petrinji oko 29. rujna 1991. godine.
Ekshumiran je na Marinki i pokopan na groblju Sv. Benedikta u Petrinji.
![mirko kovačević[9].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_736b894a41ba40a08f225dca884defd2~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/mirko%20kova%C4%8Devi%C4%87%5B9%5D.png)
Mirko Kovačević
Rođen 17. svibnja 1948. godine. Sin Ivana i Bare djevojački Nožarić.
Radio je u Mesnoj industriji "Gavrilović" u Petrinji. Živio je u Međuračama kraj Petrinje. Nije bio oženjen.
Nestao je kao civil u Petrinji u rujnu 1991. godine nakon srpske okupacije grada.
Ekshumiran na Marinki 12. listopada 1995. godine. Identificiran je tijekom 2009. godine, pokopan na mjesnom groblju u Gorama 31. svibnja 2010. godine.
NAPOMENA: Na nekim mjestima se navodi prezime Kovačić.
![kata mikšić[10].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_42ad87a644424a00b015b34f0e20314c~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/kata%20mik%C5%A1i%C4%87%5B10%5D.png)
Kata Mikšić
Rođena 18. veljače 1908. godine u mjestu Domovec kraj Zlatara. Kći Josipa i Drage Rogina.
Živjela je u Petrinji te je ubijena pred svojom kućom zajedno sa svoj suprugom Pajom Mikšićem.
Zakopana je u masovnu grobnicu na području Marinke. Tijelo je ekshumirano i identificirano. Pokopana je u Petrinji 26. veljače 1996. godine zajedno sa svojim suprugom na groblju Sv. Benedikta.
NAPOMENA: Kata Mikšić ubijena je pogotcima iz vatrenog oružja u vrat. U iskazu Mije Mlađenovića "Četnički kazamati" se navodi: Mrtva tijela dvoje staraca pronašli smo u dvorištu prizemne zidane kuće u Radićevoj ulici iza Gostionice Munić. Postoji izjava još jednog svjedoka (Srbina) kako su vlasnici te gostionice Munić, svoje goste i mušterije slali "da vide starog i staru kako leže".
![pavao mikšić[11].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_0bbd0d2b5521429ea292487192c0dc3c~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/pavao%20mik%C5%A1i%C4%87%5B11%5D.png)
Pavao Mikšić
Rođen 30. travnja 1918. godine Hrastovici. Sin Katarine.
Oženio je Katu Rokić djev. Rogina kojoj je ovo bio drugi brak. Katin prvi suprug T. Rokić poginuo je nakon Drugog svjetskog rata na Križnom putu, a ona je s njim imala troje djece. Pavao je prihvatio njenu djecu, a s Katom je imao sina Ivana.
Živjeli su u Petrinji.
Ubijen je u Petrinji pred svojom kućom 25. rujna 1991. godine zajedno sa svojom suprugom Katom.
Zakopan je u masovnu grobnicu na području Marinke. Tijelo je ekshumirano i identificirano. Pokopan je u Petrinji na groblju Sv. Benedikta 26. veljače 1996. godine zajedno sa suprugom Katom.
NAPOMENA: Postoje mnogi detalji mučeničke smrti Kate i Pavla Mikšića koje su znali njihovi srpski susjedi, a obitelji je prenio njihova kazivanja sada pokojni P.R. Prema tim saznanjima Kata i Pavao su se spremili na bijeg jer večer prije nisu otvorili vrata kada su to od njih zahtijevali. "Komšije" su upozorili ubojice na njihove pripreme za odlazak. Drugi dan ubojice su polomili ruke Pavlu Mikšiću vukući ga da im u kući pokaže nepostojeću radio-stanicu. Nakon toga Pavao je ubijen metkom u prsa, a Kata pogotkom u vrat.
![dragutin panjkret[12].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_b668881305c145c4870d44872cf39dc3~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/dragutin%20panjkret%5B12%5D.png)
Dragutin Panjkret
Rođen 27. veljače 1920. godine u mjesto Ždala u Podravini. Sin Mije i Kate rođene Jurković. Živio je u Petrinji i bio je oženjen Maricom. Otac dvojice sinova Ivana i Željka.
Ubijen je u Petrinji 22. rujna 1991. godine u ulici Matije Gupca kod lipe. Zakopan je u masovnoj grobnici na Marinki.
Ekshumiran i pokopan na groblju Sv. Benedikta u Petrinji.
Damir Pavičić
Rođen 25. listopada 1946. u Zagrebu. Sin Andrije.
Živio je u Petrinji.
Ubijen je u Petrinji u rujnu 1991. godine.
Ekshumiran je iz masovne grobnice na Marinki te identificiran.
Civilna žrtva.
![josip roksa[13].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_24c4a754608c4ec38d340056a52fc910~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/josip%20roksa%5B13%5D.png)
Josip Roksa
Rođen 28. studenoga 1945. godine u Slani. Sin Josipa Rokse.
Živio je u Petrinji.
Ubijen je 30. rujna 1991. godine u Petrinji.
Ekshumiran je na Marinki i identificiran.
Pokopan je u Petrinji na groblju Sv. Benedikta 31. listopada 1995. godine.
![josip stojanivić[14].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_3d3fdfc6002445f98c92578e2335eddf~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/josip%20stojanivi%C4%87%5B14%5D.png)
Josip Stojanović
Rođen 8. ožujka 1939. godine u Hrastovici kraj Petrinje. Sin Tomislava i Katarine rođene Jurković.
Po zanimanju je bio službenik te je radio ukupno 33 godine u Općini Petrinja i Općini Sisak.
Od 20. kolovoza 1991. godine bio je pripadnik odreda Narodne zaštite.
Ubijen je u Petrinji 21. rujna 1991. godine za vrijeme napada srpskih pobunjenika i tzv JNA na grad.
Pronađen je ubijen u podrumu svoje kuće u Petrinji. Tijelo je ekshumirano u Petrinji na području Marinke 13. rujna 1995. godine, a identifikacija je izvršena u Zagrebu 6. studenog 1995. godine.
Pokopan je u Petrinji 10. studenog 1995. godine.
![blaž škrljac[15].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_13b221524d49459baac288bab5dc9976~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/bla%C5%BE%20%C5%A1krljac%5B15%5D.png)
Blaž Škrljac
Rođen 6. siječnja 1927. godine u Graberje. Sin Stjepana i France.
Živio je u Petrinji te je bio oženjen Jagicom. Otac troje djece.
Ubijen je u Petrinjii u rujnu 1991. godine za vrijeme srpske okupacije grada.
Nakon oslobođenja grada, ekshumiran je iz masovne grobnice Marinka i nakon identifikacije pokopan na groblju Sv. Bendikta u Petrinji 21. lipnja 2001. godine.
Višnja Kosanović
Rođena Šustić, 7. srpnja 1941. godine u Petrinji. Živjela je u Petrinji. Po zanimanju je bila kuharica i radila je u Petrinji u restoranu.
Nestala je 21. rujna 1991. godine.
Ekshumirana je iz masovne grobnice na Marinki 12. listopada 1995. godine te identificirana.
NAPOMENA: Postoji slijedeća pisana izjava: "Pokraj Diskonta Gavrilović u Carekovoj ulici u podrumu jedne kuće, našli smo mrtvu konobaricu Višnju koja je radila u restoranu Gavrilović, a bila je u donjem rublju".
![ankica vujanović[16].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_202de98cdfe541b0929bffbdef3b4a70~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/ankica%20vujanovi%C4%87%5B16%5D.png)
Ankica Vujanović
Rođena Putrić, 4. travnja 1957. godine u Glini. Kći Josipa i Tereze Iskrić.
Radila je u trgovini poduzeća Gavrilović u Petrinji. Bila je udana za Branka Vujanovića. Civilna žrtva, ubijena 23. rujna 1991. godine u dvorištu obiteljske kuće zajedno sa roditeljima.
Zakopana u masovnoj grobnici na Marinki.
Ekshumirana je 1996. godine te pokopana na groblju u Petrinji 21. lipnja 1996. godine.
Vladimir Zakarić
Rođen 4. prosinca 1932. godine u mjestu Šimići kraj Banja Luke (BIH).
Sin Pavla i Ruže djevojački Kovačević.
Radio u Željezari Sisak. Oženjen i otac kćeri Željke.
Živio je u Petrinji. Ubijen je u Petrinji na križanju ulice Matije Gupca i Zagrebačke ulice u rujnu 1991. godine.
Zakopan je u masovnu grobnicu na Marinki. Ekshumiran je 12. listopada 1995. godine i pokopan u Sisku na groblju Viktorovac.
![vladimir zakarić[17].png](https://static.wixstatic.com/media/5696ea_4c43bc0a74ad4abcb9b246647e9db7f3~mv2.png/v1/fill/w_106,h_150,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_avif,quality_auto/vladimir%20zakari%C4%87%5B17%5D.png)
Mogući načini dojave informacija Upravi za zatočene i nestale
Telefonom za anonimne dojave - govorni automat
072/111-111
(Javljanje operatera Uprave - birajte 2
Snimanje poruke - birajte 3)
Pismom
Uprava za zatočene i nestale
Ministarstva hrvatskih branitelja
Trg Nevenke Topalušić 1,
10 000 Zagreb
(s ili bez navođenja osobnih podataka pošiljatelja)
Elektroničkom poštom
uzndr@branitelji.hr
(Domovinski rat)
uzn2srpr@branitelji.hr
(Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje)
Osobno u prostorijama Uprave
U slučaju da pri dojavi informacija navedete podatke o sebi ili svom identitetu jamčimo da će Vaši osobni podaci biti zaštićeni.
Sve eventualne troškove vezane uz dojavu informacija nadoknadit će Vam Uprava za zatočene i nestale
MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA
Uprava za zatočene i nestale
Trg Nevenke Topalušić 1,
10 000 Zagreb
telefon: 01/2308-759
telefaks: 01/6195-951
.png){kind=logo}